Račun za dug od 13 trilijuna USD dolazi na naplatu za velike ekonomije

Orwelijanska promjena jezika da bi dug postao sinonim sa kreiranjem bogatsva. G7 vlade su toliko zadužene da im jedino preostaje zadužiti se još više kako bi vratili dio duga iz prethodne godine.

Vlade udju u začarani krug zaduženosti koji uništava životni standard njihovih gradjana i kreira uvjete za Veliki Reset.

Zatvaranje ekonomije, inflacija i totalitarne mjere su poslijedica sistema baziranog na dugu koji je došao do kraja svog životnog vijeka.

Najveća svjetska gospodarstva koja nose na svojim ramenima rekordne dugove će se suočiti s nepoželjnim nasljeđem financijske krize: računom za dug od 13 trilijuna američkih dolara.

Skupina sedam zemalja i ključna tržišta u nastajanju suočavaju se s najtežim dospijećem obveznica u najmanje deset godina, od kojih se većina zadužuje kako bi izvukla svoja gospodarstva iz najgoreg pada od Velike depresije. Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, te će vlade možda morati uzeti novi dug i prebaciti u njega više of 51% starog u odnosu na 2020.

Fraza roll over debt znači da će dužnik uzeti novi dug da bi isplatio dio starog. Dužnici, u ovom slučaju države svake godine se više zadužuju da bi mogli servisirati dugove iz prethodne godine. 51% u ovom slučaju znači da je dug koji prebacuju na slijedeću godinu, 2021, je 51% ili duplo veći od onog koji je prebačen iz 2019 na 2020.

Dobra vijest je da su i središnje banke i ulagači na njihovoj strani. Kreatori politike koji se suočavaju s dugotrajnim gospodarskim izazovima zbog pandemije vjerojatno će ostati akomodativni – i zadržati niske troškove zaduživanja. Obveznice ostaju traženo utočište zbog sve većeg broja žrtava virusa u zdravstvu i gospodarstvima.

“Omjer državnog duga je eksplodirao, ali vjerujem kako je kratkoročna briga oko rastućeg duga nepotrebna”, izjavio je Gregory Perdon, glavni investicijski direktor u Arbuthnot Lathamu. “Dug je poluga i pod pretpostavkom da se ne zloupotrebljava, to je jedan od najuspješnijih alata za rast bogatstva.”

Potrebe za refinanciranjem najveće su u SAD-u, a dug od 7,7 trilijuna dolara dolazi na naplatu, a slijedi japan s 2,9 trilijuna dolara, prema podacima Bloomberga. Kineski dug narastao je na 577 milijardi dolara s prošlogodišnjih 345 milijardi dolara. U Europi Italija ima najteži dug od 433 milijarde dolara, a slijedi ga francuskih 348 milijardi dolara. Njemačka ima 325 milijardi dolara dospjelih u odnosu na 201 milijardu prošle godine. Neće se sva ta dospijeća nužno produljiti svježim posudbama.

Naravno, očekuje se da će se početak rasta ipak pretvoriti u veće prinose od kamata, a medijan ekonomista koje je anketirao Bloomberg poziva na prinos 10 godišnje US Treasury obveznice od 1,24% do četvrtog tromjesečja, s trenutno 0,93%.

Ipak, i dalje je na svjetskim zakonodavcima da zadrže niske stope kako bi potaknuli globalni gospodarski oporavak. Po procjeni TD Securities, Federalna Rezerva je na korak da kupi gotovo polovicu od 2 trilijuna dolara duga koji bi Američka vlada trebala kreirati ove godine.

U Europi će rezultat kupnje obveznica središnje banke pomoći u stvaranju manjka opskrbe eura od 133 milijarde (164 milijarde dolara), navodi Jefferies International.

“Praktična stvarnost je da su razine duga i stope povezane, jer si većina razvijenog svijeta ne može priuštiti više kamatne stope”, rekao je Steven Major, globalni voditelj istraživanja fiksnog dohotka u HSBC Holdings Plc.

Auitori: Srinivasan Sivabalan i Elizabeth Stanton, 04.01.2021

Preuzeto sa: https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-01-05/a-13-trillion-crisis-era-debt-bill-comes-due-for-big-economies